Prema svojoj medicinskoj definiciji, moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. U Hrvatskoj on je najčešći uzrok invaliditeta te drugi uzrok smrtnosti dok u svijetu tijekom godine oko 17 milijuna ljudi  doživi moždani udar, od čega ih šest milijuna nesretno premine od posljedica. Iako se Svjetski dan moždanog udara obilježava 29. listopada, u Hrvatskoj se taj dan po uzoru na svjetski, obilježava 21. lipnja. Cilj Hrvatskog dana moždanog udara je poboljšati prevencije i znanja o ovom neurološkom poremećaju.

 

Kada je o prevenciji riječ svatko od nas može učiniti puno po tom pitanju. Bitno je znati važnosti preventivnih aktivnosti te brinuti o načinu životnog stila, liječenju te ranoj rehabilitaciji osoba koje su doživjele moždani udar.

 

Najčešći simptomi moždanog udara su;

- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
- poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
- naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
- naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

 

Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

 

Tipovi moždanog udara

 

Više od 85% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile.

  

Nekoliko razina prevencije

 

Mogli bismo reći kako postoje dvije razine prevencija moždanog udara; primarna i sekundarna. Primarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje nisu imale nikakve naznake moždanog udara. U toj prevenciji ponajprije je važna promjena životnog stila koja uključuje zdravi način prehrane te redovitu tjelesnu aktivnost.

 

Sekundarna prevencija ubraja i kiruršku terapiju, a odnosi se na osobe koje imaju preduvjete za obolijevanje. Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara su povišen krvni tlak, pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost i debljina, neregulirana šećerna bolest (dijabetes), bolesti srca, stres i starija dob. U tom je slučaju preventivan temeljiti dijagnostički pregled vrlo poželjan, dok se čak prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvožilnog sustava preporučuje u 40. godini životi.

 

Klinika Magdalena u svojoj ponudi usluga nudi i preventivan paket koji uključuje kompletan kardiološki pregled, a namijenjen je pacijentima koji žele ispitati funkciju svoga srca u svrhu procjene kardiološkog rizika. Što sve paket u Magdaleni uključuje saznajte na ovom linku.

 

I uvijek imajte na umu da je pri sprečavanju moždanog udara važno držati se sljedećeg;

- Upoznajte se s osobnim rizičnim čimbenicima kao što su visok krvni tlak, dijabetes i visoki kolesterol u krvi
- Budite tjelesno aktivni i redovito se krećite
- Brinite o zdravoj i pravilnoj prehrani koja i vaš tlak održava urednim
- Izbjegavajte alkohol i cigarete

Prepoznajte znakove koji prethodne moždanom udaru i naučite kako reagirati kada se oni pojave.