Visoke temperature i bolesti srca - evo što obavezno trebate imati na umu

 

 

Visoke ljetne temperature i bolesti srca ne idu dobro zajedno i zato je nužno stalno biti na oprezu. Odnosno, nužno je da brinete o sebi i svom srcu, pogotovo ako ste u skupini srčanih bolesnika.

 

Ljeto je vrijeme kada najviše vremena provodimo izvan kuće; na plaži, u vrtu, u šetnji, u parku... No, ljeto ima i svojih loših strana pogotovo kada svjedočimo toplinskom udaru kakav nas je zadesio već u nekoliko navrata ove sezone. Ako niste oprezni, visoke nam vrućine povećavaju opasnost od srčanog ili moždanog udara, utječu na razinu vode u našem tijelu pri čemu poslejdice mogu biti pogubne. To je iznimno važno za one koji već boluju od dijabetesa ili pak visoke razine kolesterola te naravno one koji su kronični bolesnici.

 

Najnovija medicinska istraživanja dokazuju kako se situacija svakom novom sezonom pogoršava na što utječe rast temperatura na globalnoj razini. Tako je u svjetski priznatom časopisu European Heart Journal objavljena studija koja je proučavala uzorak od 27.000 pacijenata koji su doživjeli srčani udar u periodu između 1987. i 2014. godine. Istraživači su usporedili srčani udar pacijenata s vremenskim podacima na dan kada ih je zatekao. Otkrili su da se više srčanih udara povezanih s vrućinom dogodilo u posljednjim godinama studije - od 2001. do 2014. Tada su prosječne temperature bile više. Vrlo velika vrućina može smanjiti krvni tlak, što uzrokuje ubrzano lupanje srca i izlaže riziku od srčanog udara.

 

Neka druga istraživanja su pokazala i druge načine na koje klima utječe na zdravlje srca. Na primjer, velike promjene temperature tijekom dana mogu uzrokovati i nagle i intenzivne “skokove” srčanih napada. To se događa kada su najviša i najniža temperatura u danu jako udaljene pri čemu se rizik od srčanog udara povećao za oko 5%. Nažalost, ne možete puno učiniti za kontrolu pada ili rasta vrućine u danu, ali možete ograničiti svoje vrijeme koje provodite vani u sparnim ljetnim danima i ostati hidratizirani pijući puno vode. Pravilna prehrana i djelovanje iznimno su važni.

 

Ovo su najčešći simptomi iscrpljenosti vrućinom:

  • Glavobolja
  • Hladna, vlažna koža
  • Vrtoglavica i slabost
  • Mučnina i povraćanje
  • Tamni urin

 

Ako osjetite ove simptome, premjestite se na hladnije mjesto, prestanite sa svime što radite i i odmah se rashladite pomoću hladnih vlažnih krpa, obloga i lepeza. Možda ćete trebati potražiti liječničku pomoć.

 

Savjeti za zaštitu prilikom velikih vrućina

 

Svi su izloženi riziku i mogućim posljedicama velikih vrućina, ali rizici su još veći za one koji imaju srčane bolesti ili visoki krvni tlak. Nekoliko jednostavnih savjeta može vam pomoći spriječiti iscrpljenost toplinom i toplotni udar opasan po život. Zapamtite, iako se toplotni udar može dogoditi nakon kratkog vremena provedenog na visokim temperaturama, iscrpljenost toplinom proizlazi iz nekoliko dana izlaganja visokoj vrućini i može prijeći u toplinski udar. Toplinski valovi - duga razdoblja vrućeg vremena - mogu vam usporiti bolest i otežati vam da shvatite ozbiljnost svojih simptoma. Imajte na umu kako se osjećate svaki dan za vrijeme vrućine. Bez obzira radi li se o jednom vrućem danu ili vrućini, sjetite se ovih savjeta kako biste ostali rashlađeni i sigurni.

 

  • Izbjegavajte intenzivne tjelesne aktivnosti po velikoj vrućini. Nijedan zadatak ili program vježbanja nije vrijedan da riskirate svoj život. Isplanirajte tjelovježbu tek kada padnu temperature, a po mogućnosti razmišljajte o programu vježbanja u zatvorenim prostorima i na bazenima.
  • Ostanite hidratizirani, pijte puno vode i posegnite s vremena na vrijeme i za pićima koja sadrže elektrolite. Voda je presudna za sve funkcije vašeg tijela. Elektroliti ne samo da pomažu uravnotežiti hidrataciju u vašem tijelu, već pomažu i da prirodni električni sustav tijela koji upravlja vašim otkucajima srca radi ispravno.
  • Izbjegavajte kofein i alkohol. Ova pića mogu pridonijeti dehidraciji.
  • Odaberite hladnije okruženje. Uključite klima uređaj. Ako nemate klima uređaj, koristite ventilatore i povremeno nanesite hladnu vodu na kožu. Redovito se osvježavajte prskanjem vode po licu i tijelu. Ta malena gesta može itekako pomoći rashlađivanju tijela.
  • Nosite laganu odjeću svijetlih boja. Upravo svijetla odjeća odbija sunčeve zrake, umjesto da ih upija poput tamne odjeće. Teške tkanine zarobit će tjelesnu toplinu, dok lagane tkanine dopuštaju toplini da izlazi i omogućuju da vas prirodni procesi znojenja bolje rashlade.
  • Ne izlazite van bez kreme za sunčanje i obavezno ju redovito nanosite prije izlaska iz kuće. Opekline od sunca mogu otežati vašem tijelu da se hladi.

 

Također, iduće važno pitanje koje treba uzeti u obzir prilikom planiranja vježbanja za ljetne mjesece jest da vas neki uobičajeni lijekovi za srce, poput beta blokatora i diuretika, mogu učiniti osjetljivijima na vrućinu. Pitajte svog liječnika o smjernicama za ljetno vježbanje koje za vas imaju smisla na temelju vaše povijesti bolesti i trenutnih propisanih lijekova.

 

 

Koja vas hrana hidratizira?

 

Hrana čini oko 20-30% našeg unosa tekućine u tijelo, a određene namirnice sadrže više vode od drugih. Pojedino voće i povrće ima visoku ocjenu u tom pogledu, pa bismo trebali razmisliti o tome da pojedemo više ovih sezonskih namirnica ako želimo povećati količinu vode u tijelu:

 

Rajčice

Krastavac

Paprika

Celer

Zelena salata

Kupus

Dinja

Lubenica

Naranča

Jagode

 

Recepti s visokim udjelom tekućine mogu pomoći u postizanju razine hidratacije. Juhe, variva i kašice dobri su primjeri i naravno, mogu se učiniti “manje zimskima” s pravim sezonskim sastojcima.