U Magdaleni po prvi puta u Hrvatskoj izvedena transkateterska implantacija aortalne valvule!

Radi se o minimalno invazivnoj metodi ugradnje umjetne aortalne valvule putem katetera kroz žilu u preponi bez otvaranja prsnog koša. Ovi zahvati koji su u Magdaleni učinjeni kod četiri bolesnika prvi su u Hrvatskoj, ali i među prvima u regiji. Naime, samo su još u Sloveniji ovakvi zahvati učinjeni kod dvadesetak bolesnika u posljednje dvije godine. Magdalena ovime još jednom potvrđuje svoje mjesto među vodećim kardiovaskularnim centrima u regiji.

Metoda je rezervirana za starije bolesnike s teškim suženjem aortalne valvule kod kojih je rizik od uobičajene operacije visok, a očekivano trajanje života bez operacije 6-12 mjeseci. Kod ovih bolesnika transkateterska ugradnja aortalnog zaliska spašava i produžuje život, manje je rizična, ne zahtijeva otvaranje prsnog koša, a oporavak je puno brži. Bolesnici se otpuštaju dva dana nakon zahvata. Prema rezultatima kliničkih studija uspješnost ove metode je 96%, a smrtnost u prvih 30 dana 8% što je puno bolji rezultat u odnosu na očekivanu smrtnost od 30% kod ovih bolesnika u slučaju otvorene operacije na srcu. Iako se radi o izuzetno skupoj operaciji (samo aortalna valvula košta 22000 eura), zahvati su učinjeni preko uputnice.

 Aortalni zalistak i aortalna stenoza. Aortalni zalistak djeluje kao jednosmjerni ventil između lijeve srčane klijetke i aorte. Aortna stenoza je suženje aortalnog zaliska koje onemogućava adekvatan prolazak krvi iz srca u aortu. Teška stenoza aortnog zaliska dovodi do postupnog popuštanja srca i često do smrtnog ishoda. Prvi simptomi teške aortne stenoze su bol u prsima (angina pektoris), zaduha i nepodnošenje napora te poremećaji svijesti. Kada se jave simptomi zbog teške aortne stenoze potrebna je žurnija operacija. Uobičajeni način liječenja ove bolesti je kardiokirurška operacija zamjene aortalne valvule umjetnom. Ova operacija se izvodi u općoj anesteziji uz otvaranje prsnog koša i upotrebu stroja za izvantjelesni krvotok.

 Izbor bolesnika. Neki bolesnici s teškom aortnom stenozom imaju jako visok rizik klasične operacije zbog visoke životne dobi i drugih teških bolesti. Kod ovih bolesnika dolazi u obzir ugradnja aortalnog zaliska putem katetera. Indikaciju za ovaj zahvat donosi stručni tim invazivnih kardiologa, kardiovaskularnih kirurga i  anesteziologa nakon učinjene detaljne dijagnostičke obrade.

 Izvođenje zahvata. Kroz krvnu žilu u preponi uvede se u aortu tanka uska cjevčica (kateter). Kateter se kroz aortu dovede do srca, odnosno do mjesta aortalnog zaliska. Zatim se pomoću katetera uvede tanka žica kojom se prođe kroz suženje aortalnog zaliska u lijevu srčanu klijetku. Preko žice se na mjesto aortalne valvule dovede balon. Napuhavanjem balona proširi se suženje aortalnog zaliska. Balon se ukloni, a preko žice se na isti način pomoću katetera uvede umjetni aortalni zalistak. Umjetni aortalni zalistak se sastoji od mrežice (stenta) na kojem su na poseban način pričvršćena tri biološka listića koji se otvaraju u jednom smjeru. Kada se zalistak postavi u pravi položaj on se raširi i prekrije stari zalistak te preuzima njegovu funkciju. Sada više nema prepreka prolasku krvi iz srca u aortu. Na kraju se uklone kateteri iz prepone. Cijeli zahvat traje manje od sat vremena. U slučaju da se kateter ne može uvesti kroz arteriju u preponi, zahvat se može izvesti i kroz potključnu arteriju.

http://www.youtube.com/watch?v=kC2pJEUL-tA

Rezultati. Ova metoda dokazano spašava i produžuje život kod bolesnika s teškom simptomatskom aortalnom stenozom i previsokim rizikom za klasičnu kiruršku operaciju zamjene aortalne valvule. Uspješnost ove metode je 96%. Smrtnost u prvih 30 dana od implantacije je oko 8%. Podsjetimo da se radi o teškim bolesnicima čije je očekivano trajanje života bez zahvata 6-12 mjeseci, a rizik od smrti za vrijeme klasične operacije s otvaranjem prsnog koša oko 30%. Dugoročni rezultati se tek očekuju, ali se već sada može reći da je funkcija umjetne valvule očuvana barem 5 godina.

 Komplikacije. Vaskularne komplikacije u obliku krvarenja, hematoma (podljeva), embolije (začepljenja neke krvne žile krvnim ugruškom) i oštećenja krvnih žila se javljaju kod 7.4% bolesnika, moždani udar kod 3.4% bolesnika, a infarkt miokarda kod 1% bolesnika. Smrtnost je kako smo već naveli oko 8%. Ostale komplikacije su rijetke.