Operacije krvnih žila

1. Uvod

Ovaj vodič je pripremljen kako bi Vama i Vašoj obitelji dao opće informacije o pripremama za operacije krvnih žila, hospitalizaciju i oporavak.

 Svrha ove brošure nije nadomjestiti informacije koje dobivate od medicinskog tima, nego Vam dati dodatne informacije koje će Vama i Vašoj obitelji pomoći da se pripremite za operaciju i oporavak.

Bolnica Magdalena pridaje veliki značaj timskom radu kroz suradnju medicinskog osoblja s pacijentom i njegovom obitelji. Vaše sudjelovanje u tome vrlo je značajno.

Naša osnovna načela su:

  • Izvanredna njega i briga za bolesnika
  • Primjena novih znanja za dobrobit bolesnika
  • Provođenje vrhunskih etičkih normi

 

2. Vrste operacija krvnih žila

Operacije na karotidnim arterijama

Ove operacije  izvode se na značajno suženim  karotidnim krvnim žilama ( vratne žile koje krvlju snabdijevaju mozak). Operacije su potrebne radi sprečavanja moždanog udara. U najvećem broju slučajeve izvode se u lokalnoj anesteziji. Bolesnik je tijekom zahvata budan  te u mogućnosti da razgovara s kirurgom. Ono što je najvažnije je da ne osjeća bol. U iznimno složenim slučajevima potrebno je bolesnika uspavati i nakon toga učiniti operacijski zahvat. Po učinjenom operacijskom zahvatu bolesnik 8 do 12 sati boravi u Jedinici intenzivnog liječenja. Slijedi boravak na odjelu  kirurgije i predviđeni otpust na kućno liječenje od trećeg do petog poslijeoperacijskog dana.

 

Operacije aneurizmi torakalne i abdominalne aorte

Kod bolesnika s aneurizmom (proširenjem) aorte potrebno je učiniti operacijski zahvat kako bi se spriječilo moguće pucanje aneurizme s teškim i u većini slučajeva smrtonosnim posljedicama.

Sretni smo što Vama možemo omogućiti liječenje ove bolesti na dva, danas priznata načina. U prvom redu aneurizme se operiraju na klasičan način s kirurškim rezom i u općoj anesteziji. Aneurizma se resecira i ostatak krvne žile se rekonstruira ravnim umjetnim graftom (protezom).

Na ovaj način aneurizme se operiraju već više od 50 godina. To je  metoda provjerena  kroz dugotrajno praćenje bolesnika nakon operacijskih zahvata.

U novije vrijeme etablirala se metoda liječenja aneurizmi ugradnjom “stenta” u unutrašnjost aneurizme tzv. endovaskularno liječenje aneurizmi (EVAR odnosno TEVAR). Zahvat se radi u lokalnoj ili kratkotrajnoj općoj anesteziji. Prednost ove metode je kratkotrajni boravak u bolnici i brzi poslijeoperacijski oporavak. Na žalost nisu sve aneurizme pogodne za endovaskularni tretman. Stoga će Vas naši iskusni vaskularni kirurzi pravovremeno savjetovati o najboljem načinu liječenja vašeg aneurizmatskog oboljenja.

 

Kirurško liječenje periferne okluzivne arterijske bolesti

Ateroskleroza kao generalizirana bolest može zahvatiti bilo koju arteriju u Vašem organizmu. Tamo dovodi do razvoja suženja arterije i smanjenja dotoka arterijske krvi do ciljnog organa. Jedno od najčešćih mjesta na kojima se razvijaju suženja su arterije koje krvlju snabdijevaju ekstremitete (pogotovo noge). To dovodi do pojave klaudikacija (bolova u nogama prilikom kretanja), ograničenja fizičke aktivnosti te u najtežim slučajevima do razvoja rana na nogama. U konačnici daljnje napredovanje bolesti može dovesti do gubitka ekstermiteta.

Kako bi spriječili ovakav tijek bolesti u mogućnosti smo ponuditi Vam aktivno kirurško liječenje periferne okluzivne arterijske bolesti. Ono se sastoji od slijedećih operacijskih zahvata:

  • aorto-bifemoralnog premoštenja
  • femoro-femoralnog premoštenja
  • femoro-poplitealnog premoštenja
  • femoro-kruralnog premoštenja

O vrsti i načinu izvođenja operacijskog zahvata upoznat će Vas naši vaskularni kirurzi.

 

3. Rizici i komplikacije kod operacija na krvnim žilama

Odluka za operaciju krvnih žila često uključuje odmjeravanje koristi nasuprot rizicima. Rizici vezani uz različite operacije na arterijama  razlikuju se od jedne do druge operacije i ovise o različitim faktorima, kao što su:

  • dob
  • stanje srca
  • ostali zdravstveni problemi (npr. bolest bubrega, šećerna bolest)

Vaš kirurg će Vam objasniti rizike operacije i pomoći Vam da usporedite rizike operacije prema rizicima ako nemate operaciju.  Kod svake operacije pa tako i kod operacije na krvnim žilama  može doći do manjih ili većih komplikacija.  Vaš  kirurg i anesteziolog upoznat će Vas sa mogućim i očekivanim rizicima i poteškoćama u perioperativnom razdoblju.

Komplikacije mogu uključivati:

  • krvarenje
  • poremećaj funkcije ciljnog organa nakon revaskularizacije (ekstremitet, bubreg i sl)
  • poremećaje srčanog ritma (tahikardije)
  • poremećaje provođenja električnog impulsa u srcu
  • infekciju rane
  • probleme s disanjem
  • srčani udar, moždani udar
  • gubitak ekstremiteta
  • smrt

Vaš kirurg će Vam objasniti svaku od mogućih komplikacija.

 

4. Razdoblje prije dolaska u bolnicu na operaciju

Vaskularna  i anesteziološka ambulanta

Bolujete li od bolesti  krvnih žila  koja je uznapredovala te je utvrđeno  da Vam je potrebna operacija na krvnim žilama u mogućnosti smo istu obaviti u našoj bolnici.. Vaš kontakt s nama započinje i prije Vašeg primitka u bolnicu prijeoperacijskim pregledima u našim ambulantama. Nakon pregleda u kirurškoj vaskularnoj  ambulanti, Vaš vaskularni kirurg objasnit će Vam prirodu bolesti, vrstu operacijskog zahvata koji je potreban te će Vas uputiti  u anesteziološku ambulantu. U anesteziološkoj ambulanti razgovarat ćete s jednim od anesteziologa te ćete donijeti na uvid sve nalaze obavljenih pretraga o kojima smo Vas prethodno obavijestili. Ukoliko bolujete od drugih kroničnih bolesti te uzimate lijekove za njih, potrebno je donijeti i medicinsku dokumentaciju iz koje se može procijeniti težina Vaših zdravstvenih problema, odnosno  redovitost u liječenju kao i vrsta propisane terapije.

S anesteziologom ćete moći razgovarati o svim dosadašnjim pretragama, a u slučaju potrebe preporučiti će dodatne pretrage. Kako bi se vjerojatnost nastanka komplikacija nakon operacije svela na najmanju moguću mjeru, odnosno omogućio što brži oporavak nakon operacije, potrebno je postići što bolju kontrolu Vaših kroničnih bolesti odnosno potpuno izlječenje novonastalih zdravstvenih problema kao što su: prehlada, zubobolja, upala mokraćovoda ili slična stanja. U anesteziološkoj ambulanti možete saznati i sve dodatne informacije vezane uz sam anesteziološki postupak ili proces intenzivnog liječenja.

Kada je termin moje operacije?

Mi ćemo Vas nazvati i obavijestiti o terminu ili ćete već pri posjeti  vaskularnoj ambulanti dobiti okvirni termin zahvata.

Bolesnici kod kojih liječnici procijene da je stanje takvo da zahtijeva brzu operaciju, obično ostaju u bolnici sve do samog zahvata.

Koliko mogu biti tjelesno aktivan/aktivna?

Budite aktivni koliko je moguće, u granicama mogućnosti Vašeg srca
ukoliko Vam liječnik nije savjetovao drugačije. Za sva pitanja vezana uz određene aktivnosti, konzultirajte svog liječnika opće prakse ili  vaskularnog kirurga.

Bojim se i strepim od ishoda operacije. Kako se nositi s tim?

Osjećaj strepnje i straha je normalan. Podjelite ga s nekim bliskim, članom obitelji, prijateljem, nekim tko je već imao operaciju na krvnim žilama. Neznanje je temelj neizvjesnosti i  straha. Upoznajte što bolje svoju bolest. Pitajte liječnike – kiruga, anesteziologa, medicinske sestre, svojeg liječnika obiteljske medicine.

Propisano mi je više lijekova koje stalno uzimam. Koje lijekove moram prekinuti uzimati prije operacije?

Nastavite s uzimanjem propisanih lijekova. Ukoliko Vam liječnik nije savjetovao drugačije, nemojte prestati s njihovim uzimanjem. Ako imate pitanja vezano uz lijekove, razgovarajte s obiteljskim liječnikom ili kardiologom.  Kada dođete u bolnicu na operaciju, molimo Vas ponesite sve lijekove koje trenutno uzimate, u njihovoj originalnoj ambalaži.

Što mi je učiniti s navikom pušenja? Smeta li pušenje za operacijski zahvat?

Važno je prestati pušiti. Pušenje ostavlja posljedice na organizmu jer sužava koronarne arterije, uzrokuje poremećenu produkciju sluzi u plućima, ubrzava rad srca i povisuje arterijski tlak, otežava izmjenu plinova te povećava koncentraciju “loših” plinova u krvi. Dugotrajno pušenje uzrokuje trajne posljedice na dišni sustav te može osim razvoja maligne bolesti dovesti do kronične opstruktivne bolesti pluća koja značajno smanjuje mogućnosti za normalan život. Pušenje je i važan uzročnik raka mokraćnog mjehura, čiji je glavni znak bezbolno izmokravanje krvi. Na žalost, kada se ovaj znak pojavi, već može biti prekasno. Razgovarajte s obiteljskim liječnikom ili se interesirajte o programima koji Vam mogu pomoći da prestanete pušiti (Zagrebačka škola nepušenja, nikotinski flasteri, žvakaće gume i dr.).

Što moram ponijeti u bolnicu ?

Ponesite zdravstvenu iskaznicu i uputnicu, odnosno ugovor, sve u dogovoru s Uredom za pacijente. Ponesite lijekove koje trenutno uzimate u njihovoj originalnoj ambalaži. Ponesite čim manje stvari - samo nužnu odjeću i toaletni pribor, uključujući: kućni ogrtač (sprijeda otvoren), udobne cipele, četkicu i pastu za zube, četku za kosu, dezodorans, pribor za brijanje, kutije za zube, naočale ili slušni aparat (ako je potrebno), čisto rublje i pidžame koje ćete nositi i presvući u danima oporavka iza operacije. Vrijednosti (npr. veći iznos novca, prstenje, sat, narukvice i sl.) ostavite kod kuće.

 

5. Dolazak u bolnicu

Što se događa nakon dolaska u bolnicu?

Javite se u Ured za pacijente u prizemlju, odmah kraj recepcije.

Donesite:

  1.  zdravstvenu iskaznicu
  2. uputnicu za bolničko liječenje - prema dogovoru
  3. svu prethodnu medicinsku dokumentaciju

Iz Ureda za pacijente otpratiti će Vas do Vaše sobe.

Po smještaju, medicinsko osoblje na odjelu obavit će određene prijeoperacijeske pretrage:

  1. RTG slika pluća i srca
  2. EKG - snimanje rada srca
  3. laboratorijske pretrage krvi
  4. dodatne pretrage koju odredi liječnik (ultrazvuk i sl.)

 

Obitelj želi biti što bliže meni dok sam u bolnici. Kako to možemo organizirati?

Članovi obitelji bolesnika mogu odsjesti u hotelima ili u drugim smještajnim kapacitetima u Krapinskim Toplicama.

6. Pripreme za operaciju

Tijekom prijeoperacijske pripreme pregledati će Vas više članova našeg medicinskog tima:  kirurg operater i anesteziolog. Na dan dolaska u bolnicu, možete normalno jesti i uzeti svoju redovitu terapiju. Tekućine možete uzimati prema potrebi (alkoholna pića su zabranjena). Važno je da 6 sati prije operacije ostanete na tašte. Obavezno je tuširanje posebnim tekućim sapunom koji ćete dobiti od medicinske sestre na odjelu. Uključuje i pranje kose. Tuširate se večer prije operacije te ujutro na dan operacije. Ukoliko imate poteškoća s otežanim i usporenim pražnjenjem crijeva dobiti ćete čepić za poticanje pražnjenja crijeva.

Anesteziološka premedikacijska vizita

Dan prije operacije anesteziolog dolazi k Vama upoznat sa svim detaljima iz Vaše medicinske dokumentacije. Objasniti će Vam detaljan plan liječenja koje obuhvaća postupke u operacijskoj dvorani te na Odjelu intenzivnog liječenja

Što se događa na dan operacije ?

Približno sat vremena prije odlaska u operacijsku dvoranu, dobiti ćete tabletu koja sadrži sredstvo za smirenje (sedativ)  a popit ćete je sa par gutljaja vode.  Biti ćete blago sedirani kako bi Vam se umanjio osjećaj nelagode i straha.

 

7. Operacije krvnih žila

Što se događa na dan operacije?

Približno sat vremena prije odlaska u operacijsku dvoranu, dobiti ćete tabletu koja sadrži sredstvo za smirenje (sedativ), a popit ćete je sa par gutljaja vode.  Biti ćete blago sedirani kako bi Vam se umanjio osjećaj nelagode i straha.

Koliko će trajati operacija ?

Operacije karotidnih arterija i arterija ekstremiteta traju jedan do dva sata. Operacije aneurizmi traju dva do tri sata. Iznimke  su vrlo složeni slučajevi o kojima će Vas pravovremeno informirati Vaš kirurg.

Hoću li dobiti transfuziju krvi?

Svaka transfuzija krvi nosi sa sobom određeni rizik (prijenos zaraznih bolesti, reakcije na krv i pripravke dobivene iz krvi) a kod Vas će transfuzija krvi (ili drugih krvnih derivata) biti primjenjena  samo ako je to nužno potrebno.

Tijek anestezije

 Tijek anestezije ovisi o vrsti anestezije koja će kod Vas biti primijenjena. Po dolasku u operacijsku dvoranu anesteziološki tehničar postaviti će Vam na kožu elektrode kojima se prati rad Vašeg srca. Potom će anesteziolog postaviti plastične kanile u venu podlaktice te u arteriju zapešća. Slijedi primjena lijekova kojima Vas se uvodi u anesteziju. Dobiti ćete Vama prilagođenu količinu lijekova koji izazivaju san, otklanjaju bol i opuštaju mišiće. Kada nastupi njihovo djelovanje, anesteziolog nadzire i osigurava postojanost svih Vaših životnih funkcija. Kako bi to bilo što kvalitetnije i preciznije, nakon što Vas san savlada, anesteziolog će Vam postaviti nekoliko plastičnih cijevi. To su:

  1. endotrahealni tubus – postavlja se kroz usta u dušnik i osigurava dišni put te omogućuje korištenje ventilatora – aparata koji umjesto Vas radi mehanički dio procesa disanja.
  2. nazogastrična sonda – cjevčica koja se postavlja kroz nos u želudac a zadaća joj je pražnjenje želučanog sadržaja za vrijeme dok ste na ventilatoru.
  3. urinarni kateter – cijev koja se postavlja kroz mokraćnu cijev u mjehur i omogućava se nesmetan izlaz mokraće i praćenje njene količine.
  4. venski kateteri – cjevčice koje se postavljaju u duboke vene na vratu ili ispod ključne kosti a omogućavaju nadzor i mjerenje tlakova u neposrednoj blizini srca te davanje lijekova koji imaju učinak na krvožilni sustav i srčani mišić.

Po završetku operacijskog zahvata, anesteziolog  Vas neće probuditi u operacijskoj dvorani već će Vas u anesteziji premjestiti na Odjel intenzivnog liječenja.

Kod lokalne ili regionalne anestezije bolesnik je cijelo vrijeme operacijskog zahvata budan, ne osjeća bol ali je sposoban komunicirati s okolinom. Tijekom  operacijskog zahvata koji se izvodi u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji biti će pomno nadzirane sve bolesnikove vitalne funkcije. Bolesnik se nakon učinjenog zahvata premješta u Jedinicu intenzivnog liječenja ili na Odjel.

 

8. Intenzivno liječenje

Kod bolesnika koji su bili podvrgnuti zahvatu u općoj anesteziji sljedeći postupak odvija se u Jedinici intenzivnog liječenja. Nekoliko sati nakon zahvata provjeriti će se stabilnost srčanog ritma i arterijskog tlaka te odsutnost krvarenja. Slijedi li Vaš oporavak uobičajeni tijek, anesteziolog će dokinuti lijek koji uzrokuje san (hipnotik)  i Vi ćete se probuditi. Postati ćete svjesni okoline, obratiti će Vam se medicinske sestre i anesteziolog. Postaviti će Vam jednostavna pitanja na koja ćete odgovariti klimanjem glave. Još nećete moći govoriti. Početi ćete samostalno disati.

Kada u potpunosti budete samostalno disali bez napora, odstraniti ćemo Vam endotrahealni tubus i tada ćete moći govoriti.

Tijek liječenja nakon toga obuhvaća slijedeće ciljeve:

  1. odstranjivanje nazogastrične sonde
  2. odstranjivanje drenova
  3. početak uzimanje tekućine i hrane
  4. prestanak primjene lijekova koji se daju intravenskim putem i prilagođavanje lijekova koji se uzimaju u obliku tableta i kapsula.
  5. fizikalnu terapiju
  6. pripremu za odlazak na odjel  kirurgije.

Uspješno ostvarivši sve ciljeve ranog oporavka nakon operacije , završiti ćete Vaš boravak na Odjelu intenzivnog liječenja. Neposredno prije nastavka liječenja na Odjelu kirurgije, anesteziolog će provjeriti stabilnost svih Vaših organskih sustava te zajedno s medicinskim sestrama dati Vam usmene upute koje trebate slijediti u neposrednom periodu po dolasku na Odjel  kirurgije.

Hoće li me boljeti nakon operacije?

Ukoliko osjetite bol ili peckanje u području rezne rane, obavezno to recite medicinskoj sestri ili anesteziologu. Dobiti ćete potrebnu količinu lijekova protiv bolova (analgetika) uz koje će bol nestati.

Što je to fizikalna terapija i kako se provodi?

Fizikalna terapija obuhvaća niz vježbi koje će Vam pokazati fizioterapeuti i pomoći će Vam provoditi ih već od trenutka neposredno nakon odvajanja od ventilatora. U prvom redu to su vježbe disanja kako bi se pluća što bolje aktivirala nakon razdoblja kada su bila ventilirana aparatom za umjetno disanje. Slijede vježbe ruku i nogu u cilju održavanja pokretljivosti sustava za kretanje. Konačno, sjedenje i stajanje su važan kriterij za premještaj na odjel  kirurgije.

Što mogu jesti neposredno nakon operacije?

Nakon operacije tek i neće biti nešto jak ali će se ubrzo oporaviti. Dobiti ćete laganu, dijetetski prilagođenu hranu vašim potrebama. To će se nastaviti i na odjelu  kirurgije.

Kako članovi obitelji mogu dobiti informacije o mom zdravstvenom stanju dok sam na Odjelu za anesteziologiju i intenzivno liječenje?

Svaki dan od 11 do 12 sati te od 18 do 19 sati telefonskim upitom na broj 049 244 126, Vaša najbliža obitelj može saznati sve pojedinosti u razgovoru s dežurnim anesteziologom.

Da li me obitelj može posjetiti dok sam na Odjelu intenzivnog liječenja?

Najuža obitelj može Vas posjetiti ukoliko su zdravi. Moguće je da zbog epidemioloških razloga u određenem vremenskim periodima mogućnost posjeta bude ograničena ili dokinuta. Ne preporučuje se da u posjete dolaze djeca mlađa od 16 godina starosti. Vrijeme posjeta dogvoriti ćete s dežurnim anesteziologom. Prilikom posjeta obitelj je dužna poštovati Kućni red bolnice.

 

9. Njega i oporavak na odjelu

Briga o Vašim ožiljcima

 Medicinsko osoblje svakodnevno će kontrolirati Vaše ožiljke. Zavoji će Vam biti skinuti dva dana nakon operacije. Prvih nekoliko dana, jednom ili dvaput dnevno, na ožiljak će Vam biti stavljana posebna dezinfekcijska otopina. Mogli bi primijetiti nešto crvenila, oticanja, iscjedak i, kasnije, modrice oko ožiljka. Ove promjene su uobičajene i vremenom će se stanje popraviti. 

Izbjegavajte dodirivanje ožiljka!

Nemojte skidati krastu ili papirnate trakice s ožiljka!

Molimo Vas nemojte nanositi nikakve losione ili pudere na ožiljak!

Ako osjećate svrbež oko ožiljka, pokrijte to područje hladnom tkaninom kako bi Vam bilo lakše.

Pri prvom tuširanju po operaciji (3-5 dana nakon operacije), ranu (ožiljak) bi se trebali pažljivo čistiti sapunom i vodom te ju sušiti tapkanjem ručnikom.

Prije povratka kući bit će Vam dane upute o njezi i čišćenju ožiljka. Prije Vašeg otpuštanja kući, bit će Vam odstranjene privremene elektrode i konci s prsnog koša. 

Vježbe dubokog disanja i kašljanja

Operacija ostavlja privremene posljedice na plućima, uključujući povećanu količinu sluzi u plućima. Svaki dan će se kontrolirati parametri Vašeg disanja. Mogli bi imati osjećaj napetosti i bolova u području prsnog koša i ramena.

Vježbe dubokog disanja i kašljanja vrlo su bitne za sve pacijente nakon operacije. One pomažu u sprječavanju komplikacija na plućima. Vježbe disanja pomažu da se otvore male zračne vrećice u plućima, dok Vam kašljanje pomaže da izbacite sluz.

Više puta duboko udahnite (kao da mirišite cvijeće ili svjež kruh), zadržite dah 3 sekunde, opustite se, izdahnite i ponovite postupak.

Prilikom kašljanja, pritisnite jastuk ili smotanu deku na prsni koš, kako bi poduprli područje rane (ožiljka). Nemojte se bojati kašljati - to Vam neće uzrokovati probleme s ranom.

Uzimanje lijekova protiv bolova povećat će efektivnost ovih vježbi i smanjiti osjećaj nelagode.

S vježbama disanja započet ćete odmah nakon uklanjanja tubusa. Vježbe disanja možete provoditi kad ste u krevetu ili na stolici. Trebali biste ih provoditi svakih sat vremena, u trajanju 3-5 minuta (osim kad spavate).

Fizička aktivnost

Zapamtite! Sve fizičke aktivnosti predstavljaju napor za vaše tijelo nakon operacije te su zamor i slabost uobičajeni u vrijeme oporavka.

Vaša fizička aktivnost vremenom će napredovati. Napredak fizičke aktivnosti ne znači samo hodanje, već i sjedenje u sve dužim intervalima. Zapamtite, nekim danima osjećat ćete se bolje, a nekim lošije. Možete očekivati da ćete već dan nakon operacije moći hodati uz pomoć medicinske sestre ili fizioterapeuta.

Prvih nekoliko dana, prilikom pranja će Vam netko pomagati. S tuširanjem možete početi 3-5 dana nakon operacije.

Povećavajte vrijeme koje provodite izvan kreveta (sjedenje ili hodanje)

Tijekom dana rasporedite česte kratke šetnje, između aktivnosti planirajte razdoblja odmora

Izbjegavajte prekriženi položaj nogu prilikom sjedenja ili ležanja

U krevetu često mijenjajte položaj, najmanje svaka 2 sata

Sjedite na čvrstoj stolici ako nasloni za ruke nisu dovoljno visoki, podmetnitejastuke pod ruke

Podignite noge prilikom duljeg sjedenja - dulje sjedenje pritišće krvne žile u Vašim nogama te usporava cirkulaciju


10. Povratak kući

Ovisno o vrsti operacijskog zahvata na Vašim krvnim žilama biti ćete otpušteni kući između trećeg i  sedmog poslijeoperacijskog dana. Postoje zahvati kod kojih je potrebita dulje bolničko liječenje te ćete o tome biti pravovremeno informirani od strane Vašeg kirurga. Svaki dan liječnički će tim pratiti Vaš oporavak i planirati dan Vašeg otpusta. Ipak, bitno je zapamtiti da se svatko drugačije oporavlja od operacije. U vrijeme napuštanja bolnice, već ćete se moći samostalno tuširati i poduzimati kratke šetnje po odjelu. Dobit ćete pisane instrukcije o oporavku nakon operacije, o lijekovima te o terminu kontrolnog pregleda. Kućna medicinska njega rijetko je potrebna nakon otpuštanja iz bolnice.

U prvih nekoliko dana nakon povratka kući, dogovorite da netko (član obitelji, prijatelj ili sl.) bude uz Vas. Ova osoba može Vam pomagati kod dnevnih aktivnosti kao što su kuhanje, spremanje i sl. Ako ste zabrinuti oko plana otpuštanja iz bolnice, molimo Vas, porazgovarajte o tome s medicinskom sestrom na dan dolaska u bolnicu.  Na dan otpuštanja iz bolnice član obitelji ili prijatelj trebao bi doći po Vas (vrijeme odlaska može se dogovoriti s medicinskim osobljem). Za bolesnike urednog poslijeoepracijskog tijeka nije predviđen transport vozilom hitne pomoći.