Ako imate povećan rizik od nastanka koronarne bolesti i/ili neke od ranije navedenih simptoma, prvi je korak u postavljanju dijagnoze ergometrija, odnosno test opterećenja kojim se bilježe eventualne promjene koje ukazuju na postojanje koronarne bolesti. Ultrazvuk srca također može pokazati promjene karakteristične za koronarnu bolest. Holterom EKG-a bilježe se poremećaji ritma koji su često posljedica koronarne bolesti. Ako takve promjene postoje, sljedeći je korak koronarografija.

 

 

Koronarografija je najkorisnija i najvažnija procedura u dijagnostici koronarne bolesti jer omogućuje liječniku da točno vidi gdje su koronarne arterije sužene ili zatvorene. Koronarografija se izvodi preko arterija u preponi ili podlaktici iznad ručnog zgloba; u tom slučaju bolesnici mogu obaviti koronarografiju u jednom danu te isti dan otići kući. Detalje o samom postupku i pripremi bolesnika pročitajte u Vodiču za pacijente – kardiologija.

 

Liječenje koronarne bolesti sastoji se od više dijelova koji se međusobno kombiniraju i upotpunjuju:

 

  • Opće mjere: svi bolesnici moraju prestati pušiti, smanjiti unos masnoća i alkohola, paziti da unos soli bude u preporučenim granicama, redovito se baviti fizičkom aktivnosti primjerenom stupnju srčanog oštećenja, održavati primjerenu tjelesnu težinu, smanjiti utjecaj stresa.
  • Medikamentozno liječenje čimbenika rizika:
    • arterijske hipertenzije (koronarni bolesnici moraju održavati tlak ispod 130/80 mmHg)
    • šećerne bolesti (terapija, dijabetička dijeta, kontrola dijabetologa i praćenje vrijednosti šećera u krvi)
    • povišenih masnoća u krvi (dijeta s manje masnoća i ugljikohidrata i tzv. statini:  lijekovi koji snižavaju kolesterol u krvi – cilj je da ukupni kolesterol bude ispod 4.5 mmol/L i LDL ispod 2.5 mmol/L)
  • Trajna medikamentozna terapija:
    • acetilsalicilnom kiselinom (Andol, Aspirin, Cardiopirin) koja sprječava stvaranje ugruška u koronarnoj arteriji. Kod bolesnika koji imaju ugrađen stent koji izlučuje lijek nužna je i terapija clopidogrelom (Plavix, Pigrel, Klopidex, Zyllt) u trajanju od najmanje godinu dana.
    • betablokatorima, lijekovima koji dokazano produžuju život, smanjuju mogućnost pojave srčanog udara i učestalost bolova u prsima, odnosno lijekovima koji smanjuju broj otkucaja srca, a time i potražnju srca za kisikom
    • nitroglicerinom (Tinidil, Nitrolingval, ISMN, Olicard), trimetazidinom, ranolazinom, lijekovima koji smanjuju učestalost bolova u prsima.
  • Perkutana koronarna intervencija (PCI) minimalno je invazivna metoda liječenja koronarne bolesti kojom se ponovno postiže normalna prokrvljenost srčanog mišića, a time i nestanak bolova te se smanjuje mogućnost nastanka srčanog udara. Detalje o samom postupku i pripremi bolesnika pročitajte u Vodiču za pacijente – kardiologija.

Imate li neke od simptoma koronarne bolesti, slobodno nas kontaktirajte i naručite se za pregled